{"id":134322,"date":"2026-01-28T19:16:59","date_gmt":"2026-01-28T18:16:59","guid":{"rendered":"https:\/\/new.visit-montenegro.com\/manastir-ostrog\/kulturna\/"},"modified":"2026-02-22T17:18:41","modified_gmt":"2026-02-22T16:18:41","slug":"kulturna","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/www.visit-montenegro.com\/me\/manastir-ostrog\/kulturna\/","title":{"rendered":"Kulturna ba\u0161tina manastira Ostrog"},"content":{"rendered":"\n

Manastir Ostrog<\/a> je cijenjeno srpsko pravoslavno mjesto u Crnoj Gori, poznato po svom polo\u017eaju na litici i kao duhovni centar koji \u010duva relikvije Svetog Vasilija Ostro\u0161kog, privla\u010de\u0107i hodo\u010dasnike i posjetioce zbog svoje duboke kulturne i istorijske va\u017enosti.<\/p>\n\n

\n\n

Arhitektonski i istorijski zna\u010daj manastira Ostrog<\/h2>\n\n

Istorija manastira Ostrog, ve\u0107 dobro poznata \u010ditaccu, i dalje je tajna u liticama Ostroga. Iako je njegova istorija dobro o\u010duvana u ljudskom pam\u0107enju kako ne bi bila zaboravljena, njegova kulturna i umjetni\u010dka blago pri\u010daju pri\u010du ovog najmemorabilnijeg mjesta za ju\u017ene Slovene. Gornji manastir, iznad ulaza u crkvu “Sveti Raspe\u0107e”, nosi natpis: “Voljom Bo\u017eijom, \u017ertvom Sina i voljom Svetog Duha ova crkva imenovana Svetim Raspe\u0107em izgra\u0111ena je 1773, a zavr\u0161ena 1775 uz blagoslov svetog monaha episkopa Vasilija, uz naporan rad i ustrajnost Isaije, unuka prvog svetog igumana Isaije Ostro\u0161kog iz sela Pope. Bog ih blagoslovio za po\u010detak i zavr\u0161etak.” Dokumentovana godina 1773 izra\u010dunata je prema srednjovjekovnom ra\u010dunanju vremena, a stvarni datumi su 1665 za po\u010detak i 1667 za kraj izgradnje. Vjeruje se da je razlog za ime ove male crkve taj \u0161to je mali dio za koji se ka\u017ee da je dio Hristovog krsta dat crkvi prilikom izgradnje. Posljedi\u010dno, oltar je postao mjesto gdje je prikazan vrlo va\u017ean dio hri\u0161\u0107anstva.<\/p>\n\n

Od XVII vijeka, najcijenjeniji predmeti u manastiru su freske u pe\u0107inskom dijelu crkve u Gornjem manastiru. Umjesto oltara, postavljen je posve\u0107eni sto, a u blizini u stijeni je izbu\u0161ena rupa.<\/p>\n\n

Jedinstveni dizajn crkve i freske<\/h3>\n\n

Crkva je nenormalno postavljena za crkvu ovih krajeva; oltar sa \u017ertvenim stolom postavljen je u ju\u017enom dijelu s ulazom na sjeveru. Kameni krov je neravan i nagnut prema jugoistoku. Sama crkva je vrlo mala. Na sjevernoj strani, zid je \u0161irok samo 2,5 metra, a na zapadnoj 4. Visina krova na najvi\u0161oj ta\u010dki je 4,5 metara. Svjetlost u crkvi dolazi iz tri mala otvora koji daju dovoljno svjetla za vid, ali ne previ\u0161e da bi dali osje\u0107aj mistike. Oltar na ju\u017enoj strani bio je podijeljen ikonostasom koji je tokom turbulentne istorije manastira nestao, a vidljiva je samo drvena daska koja ga je dr\u017eala od istoka prema zapadu crkve.<\/p>\n\n

Freske crkve su vrlo dobro o\u010duvane s obzirom na vrijeme od njihovog stvaranja. Pokrivaju svaki zid crkve i u dobrom su stanju, imaju\u0107i u vidu da je kamen na kojem su naslikane \u010desto vrlo vla\u017ean. Sadr\u017eaj fresaka tipi\u010dan je za freske tog vremena, gdje su dodatno na mjestima gdje je zid bio izuzetno neravan naslikani cvjetni ornamenti. Na zapadnom zidu prikazani su sveci Jovan Zlatousti i Vasilije Veliki. Brojne od njih prikazuju Hristovo vaskrsenje, Lazarovo kr\u0161tenje i Hristov ulazak u Jerusalim. U tre\u0107em podru\u010dju su freske koje prikazuju velike hri\u0161\u0107anske praznike \u2013 Bo\u017ei\u0107 i Uskrs. Tu su i ikone \u010detiri poznate hri\u0161\u0107anske li\u010dnosti: Arona, Mojsija, Samuela i Jeremije.<\/p>\n\n

Elementi fresaka uobi\u010dajeni su za sve male crkve XVI i XVII vijeka. Samo neravnost zida crkve stvorila je neke nekarakteristi\u010dne promjene u uobi\u010dajenoj umjetnosti. Neki elementi nacrtani su manji pa je umjetnost morala biti preciznija nego ina\u010de kako bi se zadr\u017eala namjeravana tema freske. Sveti krst naslikan je dvaput u maloj crkvi uz stranu vrata s upisanim kriptogramima \u2013 prvim slovima rije\u010di koje su formirale re\u010denice napisane na krstu na kojem je Hristos razapet. Glavni umjetnik bio je isti, Radul, ali majstorstvo krstova naslikao je umjetnik Jovan, najpoznatiji srpski slikar postvizantijskog doba. \u0160tavi\u0161e, freske na drugim zidovima djela su poznatog umjetnika XVII vijeka, Radula. On je tako\u0111er onaj kome se pripisuju djela fresaka molitvene sobe.<\/p>\n\n

Ostale crkve i blago manastira Ostrog<\/h2>\n\n

Crkva Vavedenje, koja sada sadr\u017ei ostatke Svetog Vasilija, poznata je kao najsvetije tlo Crne Gore i Hercegovine. Ova crkva stvorena je kao dodatak manjoj crkvi koja je ve\u0107 bila tamo. Oltar je na isto\u010dnoj strani zgrade. Ova crkva nije vi\u0161a od 280 cm. Uz pomo\u0107 dva mala i jednog ve\u0107eg otvora, jedina druga svjetlost dolazi od vrlo niskog vrata. Ikonostas koji se nalazi na isto\u010dnoj strani relativno je nova struktura. Ova crkva je tako\u0111er bogato ukra\u0161ena freskama. Na zidovima su lica Svetog Vasilija Ostro\u0161kog, srpskog sveca Save, Svetog Jovana Zlatoustog i brojnih drugih velikih hri\u0161\u0107anskih vo\u0111a.<\/p>\n\n

Ostaci crkve Svetog \u0110or\u0111a nalaze se nekoliko stotina metara iznad Donjeg manastira. Okru\u017euje je malo groblje. Crkvu su Turci spalili do temelja 1770. tokom jednog od njihovih napada na Bjelopavli\u0107ku dolinu. Kroz vrijeme, prirodni uticaji poput zemljotresa uni\u0161tili su ono \u0161to je ostalo od crkve. Prepoznatljivo je samo to da je bila mala, jednoprostorna struktura, i ostaje spomenik destruktivnih mo\u0107i \u010dovje\u010danstva i prirode.<\/p>\n\n

O\u010duvanje i naslje\u0111e kulturne ba\u0161tine manastira Ostrog<\/h3>\n\n

Turbulentna istorija manastira Ostrog tokom \u010detiri duga vijeka doprinijela je da su mnoga blago uni\u0161tena u po\u017earima, ukradena od lopova ili propala u vremenu. Danas, Ostrog sadr\u017ei samo malu koli\u010dinu bogatstva za koje se zna da je imao u pro\u0161lim vremenima. Neka od ovih bogatstva mogu se na\u0107i u crkvama u Pljevljima, Mostaru, Bliskovu-malom selu pored grada Bijelo Polje, Podgorici i mnogim drugim mjestima na Balkanu. Bez obzira na to, veliki broj antikviteta i dalje postoji i u Gornjem i u Donjem manastiru. Izuzetne vrijednosti i ljepote su ikone date manastiru iz svih krajeva gdje \u017eivi srpski narod: s Krete, Rusije i Svete zemlje. Najdragocjenija je ikona Svetog Nikole iz sredine XVII vijeka. Postoji kolekcija \u010detiri prsta mu\u010denika u bogato ukra\u0161enoj srebrnoj kutiji. Manastir je nekada posjedovao veliku kolekciju starih rukopisa i knjiga koja se tako\u0111er smanjila s vremenom. Neposredno prije Drugog svjetskog rata, o\u010duvan je rijetko prona\u0111en primjerak Oktoiha iz 1494. Iz njegove rukopisne kolekcije, danas ostaje samo jedna knjiga napisana u XVI vijeku. Nevjerovatno lijepa i vrlo dobro napisana, ova knjiga tako\u0111er nosi o\u017eiljke plamena pro\u0161losti. Zaista, bez obzira koliko materijalnog bogatstva do\u0161lo i pro\u0161lo kroz manastir, njegovo bogatstvo uglavnom se cijeni na duhovnom nivou.<\/p>\n\n

Saznajte vi\u0161e o manastiru Ostrog<\/h2>\n\n