Ulaganje u Crnu Goru

Crna Gora je sigurna, ekonomski održiva i politički stabilna zemlja sa jakim potencijalom za nastavak rasta. Ima političku stabilnost i multietnički sklad. Sa dva međunarodna aerodroma, četiri morske luke—od kojih jedna povezuje globalno—i razvijenom drumskom i željezničkom infrastrukturom, izgradnja autoputa Bar-Boljare pozicionira Crnu Goru među vrhunske investicione destinacije u Crnoj Gori u regionu.

Integracija u EU i trgovinski sporazumi

Crna Gora je potpisala ključne međunarodne sporazume kako bi povećala svoju ekonomsku privlačnost. Zaista, postala je kandidat za članstvo u EU 2012. godine, a pregovori su otvoreni te godine. Štaviše, pridružila se NATO-u 2017. godine, poboljšavajući sigurnost i stabilnost. Za većinu zemalja ne postoji viza, a crnogorski građani uživaju bezvizno putovanje u zemlje EU/Šengena i 125 drugih.

  • Crna Gora je potpisala Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA) 26. jula 2007. godine. Sporazum o slobodnoj trgovini između Crne Gore i članica Evropskog udruženja slobodne trgovine (EFTA) potpisan je u novembru 2011. godine.
  • Zemlja kandidat za članstvo u EU – 29. juna 2012. godine, na samitu u Briselu, šefovi država i vlada EU potvrdili su otvaranje pregovora o pristupanju Crne Gore EU.
  • Crna Gora je zvanično postala članica NATO-a u junu 2017. godine.
  • Za većinu zemalja ne postoji viza u Crnoj Gori. Crnogorski građani mogu putovati u sve zemlje EU/Šengena bez vize, kao i u 125 zemalja sa bezviznim pristupom ili vizom po dolasku.

Poslovno okruženje i pravni okvir

Registracija kompanije u Crnoj Gori

Strani pravni i fizički lica mogu osnivati kompanije pod istim uslovima kao i državljani. Posljedično, najčešći oblici su društva sa ograničenom odgovornošću (DOO) i akcionarska društva (AD).

  • društvo sa ograničenom odgovornošću (DOO);
  • akcionarsko društvo (AD).

Postupanje prema stranim investitorima

Strani investitori mogu ulagati u bilo koju industriju i slobodno prenositi sredstva, imovinu i profit. Uživaju nacionalni tretman, što znači jednak status sa domaćim investitorima. Strani investitori uključuju strane osobe ili entitete, kompanije sa preko 25% stranog kapitala i crnogorske građane u inostranstvu duže od 12 mjeseci.

Strane investicije se mogu realizovati kroz:

  • Osnivanje nove kompanije (samostalno ili zajedno sa drugim investitorima);
  • Ulaganje u postojeće kompanije;
  • Osnivanje podružnice strane kompanije;
  • Kupovinu kompanije.

Poreski sistem i finansijski podsticaji

Poreski sistem

Poreski sistem za strane investitore je isti kao za lokalne entitete. Porez na dobit kompanija iznosi 9%, a stope poreza na lični dohodak su 9% ili 11% za veće plate. Nakon plaćanja poreza na dobit, preduzeća mogu godišnje prenositi sredstva u inostranstvo.

Stope PDV-a uključuju standardnu 21% i sniženu 7% za osnovne potrepštine poput hrane i lijekova. Nulta stopa se primjenjuje na izvoz i određene zdravstvene artikle. Porez na prenos nekretnina iznosi 3% poreske osnovice.

Povraćaj PDV-a

Ako je izlazni porez niži od ulaznog PDV-a, razlika postaje poreski kredit ili se vraća u roku od 60 dana na zahtjev. Poreski obveznici fokusirani na izvoz ili oni sa viškom ulaznog PDV-a u tri uzastopna perioda dobijaju povraćaj u roku od 30 dana.

Podsticajne mjere

Kako bi podstakla ulaganje u Crnu Goru, vlada nudi finansijske podsticaje za nove investicije. Projekti vrijedni najmanje €500.000 koji stvaraju 20+ radnih mjesta, ili €250.000 u manje razvijenim regionima koji stvaraju 10+ radnih mjesta, kvalifikuju se za podršku. Strani investitori mogu pristupiti ovim sredstvima osnivanjem entiteta u Crnoj Gori.

Podsticaji na nacionalnom nivou uključuju poreska oslobođenja za dobit kompanija i lični dohodak, plus subvencije za zapošljavanje nezaposlenih osoba. Ovo čini ulaganje u Crnu Goru privlačnijim za preduzeća.

Program podsticaja za razvoj poslovanja – Poslovne zone

Vlada promoviše razvoj poslovanja kroz zone koje podstiču mikro i mala preduzeća. Investitori koriste prostore povezane sa komunalnim uslugama za koordinirane operacije, smanjujući troškove kroz zajedničke resurse. Štaviše, dobijaju poreska oslobođenja, administrativne olakšice i logističku podršku kako bi olakšali poslovanje.